Novosti

Preporuke roditeljima / starateljima

Preporuke roditeljima / starateljima o pružanju podrške djeci i adolescentima  u periodu pandemije COVID -19
Šta bi trebali znati?
U situacijama u kojima  su djeca i adolescenti izloženi informacijama o korona virusu, putem  TV-a, društvenih mreža ili su prisutni u društvu odraslih koji razgovaraju na tu temu, mogu se osjetiti uplašeno, zabrinuto i/ili anksiozno  jednako kao i odrasli.
Ovaj vid  reakcije se može javiti i onda kada dijete ne živi u regiji koja je zahvaćena pandemijom, a  mogućnost obolijevanja je minimalna.
Djeca i adolescenti na stresne situacije reaguju potpuno različito od odraslih. Jedan broj djece će reagovati neposredno nakon što su bili  izloženosti stresnoj situaciji,  dok će drugi reakciju na stres ispoljiti tek nakon izvjesnog vremenskog perioda.
Upravo zbog ove činjenice roditelji / staratelji teško prepoznaju u kojem momentu je potrebno pružiti podršku.
Nadamo se da će vam ovaj tekst pružiti neke korisne informacije kako biste  pružili efikasnu i pravovremenu podršku djeci.
Moguće reakcije djece i adolescenata na stresne situacije
Veliki broj reakcija  koje ćemo navesti u ovom tekstu su tipične i očekivane u situacijama kada se djeca i adolescenti suočavaju sa stresnim okolnostima ili događajima, pogotovo  stresorima, koji su nepredvidivi i izvan njihove kontrole.
Učestala je pojava da djeca u ovom peridu vanrednih okolnosti od roditelja /staratelja očekuju više pažnje nego obično. Također, može se desiti da se osjećaju demotivisano da obavljaju svakodnevne obaveze ili zadatke  predviđene online nastavom.
Postoji mogućnost da će adolescentima, zbog razvojne faze u kojoj  se nalaze, a koja podrazumijeva burne fizičke i emocionalne promjene, biti još veći izazov suočiti se stresom izazvanim nastalim promjenama u društvu i  informacijama o virusu kojima su svakodnevno  izloženi. Intenzivnu i dugoročnu reakciju na stres mogu imati djeca čiji roditelji/ staratelji direktno sudjeluju u pružanju podrške oboljelima. Isti tok reakcije se može očekivati kod djece čiji su članovi porodice u visokom riziku od obolijevanja.
Stariji adolescenati mogu poricati da osjećaju reakcije izazvane stresom, govoriti da su “OK” ili uopće ne govoriti o svojim osjećajima i razmišljanjima. Također, mogu se žaliti da osjećaju fizičku bol u tijelu bez mogućnosti da prepoznaju da se bol javila kao rezultat psihičke uznemirenosti.
Nije isključeno da će određeni broj djece i adolescenata biti sklono započinjanju svađa i prepirki,  pružanju otpora prema izvršavanju  zadataka u sklopu dnevne rutine i/ ili pružanju otpora prema autoritetu.
Budući da vještine suočavanja sa stresnim situacijma kod djece i adolesenata nisu razvijene u mjeri u kojoj su razvijene kod odraslih, postoji rizik, da ukoliko ne dobiju podršku u krugu porodice, istu potraže u vidu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i ispoljavanja društveno neprihvatljivih ponašanja.
Koji oblik podrške roditelji / stratelji mogu pružiti djeci i osnažiti ih da se što efikasnije suče sa stresnim okolnostima?
Uz adekvatnu podršku odraslih iz njihovog okruženja, djeca i adolescent mogu upravljati svojom rekacijom na stresne okolnosti izazvane novonastalom situacijom kao i poduzeti korake da očuvaju fizičko i emocionalno zdravlje. Najvažniji vid podrške djeci je pobrinuti se da se osjećaju zbrinuto, voljeno i sigurno.
Pružite im dovoljno pažnje i budite oni koji žele čuti šta im djete želi reći
Djeci možete biti podrška tako što ćete ih ohrabriti da svoja osjećanja izraze kromunikacijom, crtanjem, pisanjem dnevnika, pjevanjem ili kroz neku drugu  aktivnost. Većina djece želi da razgovara o stvarima koje ih čine uznemirenim i koje kod njih izazivaju  stres – budite im dobar sagovornik!
Prihvatite njihova osjećanja i pošaljite poruku da je OK da se osjećaju tužno, uznemireno ili beznadežno.
Dozvolite djeci da postavljaju pitanja
Pitajte vašu djecu šta znaju o pandemiji i razlozima  donošenja odluke o preventivnim mjerama a  koje su se odrazile na njihovu rutinu (školovanje, slobodno vrijeme i sl.). Razgovarajte sa njima o tome koje informacije o virusu su dobili putem informativno – komunikacijskih tehnologija, te u skladu sa povratnom informacijom ograničite izloženost  sadržajima koji bi mogli dodatno uznemiriti dijete. Nemojte dozvoliti da razgovori o pandemiji budu jedina i glavna tema porodičnih razgovora.
Ohrabrite djecu da se bave kreativnim aktivnostima
Tokom razgovora sa djetotom istaknite dobre ishode koje može očekivati u toku perioda trajanja preventivnih mjera (obustava redovne nastave, ograničen boravak na otvorenom i sl). Dijete se može  posvetiti aktivnostima koje je zbog školskih obaveza moralo staviti u drugi plan, učestvovati u izvršavanju kućnih obaveza, pristupiti online kursevima stranog jezika ili drugih oblasti za koje dijete pokazuje interes a imaju pozitivan efekt na djetetov rast i razvoj.
Ličnim primjerom  brige o sebi, organizacije dana,  zdrave ishrane,  tjelovježbe, brige o dovoljnoj količini sna možete biti uzoran model djetetu
Ukoliko nastojite da  djetetu pružite brižnu i efikasnu podršku važno je da i sami poduzimate sve aktivnosti koje će očuvati i unaprijediti vaše zdravlje.
Provodite više vremena sa djecom
Kreirajte dnevnu rutinu koja će djetetu /adolescent  pružiti osjećaj sigurnosti i kontrole. Organizujte zajedničke aktivnosti u vidu igranja društvenih igara, pripreme obroka za porodicu, održavanja dobrih higijenskih uslova u životnom prostoru i sl.
Želim vam dobro zdravlje i uspješnu sedmicu,
Stručna služba škole
Tekst pripremila: Osmanagić Lejla, psiholog škole
Nema komentara! Budi prvi koji ce komentarisati.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *